Stanje na terenu dokazuje da su povratnici odlučni u svojoj namjeri da ostanu na svojim ognjištima te ih ovakvi napadi i osporavanja njihovih prava dodatno snaže u toj odluci.

Ministrica za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine Semiha Borovac naglasila je kako osporavanje prava na upotrebu jezika podriva Dejtonski mirovni sporazum i predstavlja udar na najugroženiju kategoriju stanovnika u BiH – povratnike, javlja Anadolija. 

 

"Ovaj problem je posebno izražen u obrazovnom sistemu entiteta RS gdje se onim najranjivijim - djeci povratnika uskraćuje njihovo pravo da se obrazuju na svom jeziku i njega nazivaju bosanskim. Ne odustaje se od nastojanja da se on preimenuje u jezik bošnjačkog naroda, iako je i Ustavni sud BiH zaključio da je ustavno pravo svakog konstitutivnog naroda i ostalih, da jezik kojim govore nazovu imenom kojim žele, a ne da im taj naziv bilo ko nameće. Svima treba biti jasno da pitanje upotrebe i naziva bosanskog jezika, kojim prema posljednjem popisu govori više od polovine građana BiH, niti je, niti će ovisiti o bilo kojem pojedincu", navela je Borovac u svom reagiranju na posljednje istupe čelnika RS-a.

Posebno je, kako je naglasila, zabrinjavajuće da osporavanje prava povratnika dolazi od čelnika RS-a.

"Upravo oni bi trebali graditi ambijent suživota i međusobnog razumijevanja, pokazati empatiju i razumijevanje prema povratničkoj populaciji, zaštititi ih i spriječiti njihovu diskriminaciju po bilo kojem osnovu. A, oni čine upravo suprotno, što ima dalekosežne posljedice na svakodnevni život povratnika u RS", istakla je Borovac.

Stanje na terenu dokazuje da su povratnici odlučni u svojoj namjeri da ostanu na svojim ognjištima te ih ovakvi napadi i osporavanja njihovih prava dodatno snaže u toj odluci.

"Upravo zato zaslužuju i snažnu podršku svih struktura društva, vladinog i nevladinog sektora, kao i međunarodne zajednice. Svi zajedno smo dužni osigurati da se svaki građanin BiH osjeća kao svoj na svome u svakom dijelu ove zemlje, a tu poseban senzibilitet moramo iskazati prema povratnicima", zaključila je ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH.

Ponovila je da osiguranje samo krova nad glavom nije dovoljan garant povratka te da je neophodno osigurati mjere održivosti, jednak pristup pravima, proporcionalno zapošljavanje, poštivanje bogatstva bh. različitosti uz njihovo puno uvažavanje u oblastima obrazovanja, kulture i drugim sferama života.

Poštivanje vladavine prava, istakla je, je prvorazredno pitanje političke svijesti i odraz odgovornosti prema građanima ove zemlje te jedini način da se osigura evropska budućnost BiH. 

Prethodna Nazad